Tehnike kibernetičke, konvencionalne i nekonvencionalne špijunaže (TEMPEST) usmjerene na poslovne tajne, mrežnu infrastrukturu ili čak naoružane vojne baze imaju značajne financijske i konkurentne posljedice za mnoga poduzeća, vladine agencije i korporacije.
Utvrđeno je da organizacije koje su žrtve ovih napada na njihova intelektualna svojstva doživljavaju velike poremećaje u svojim poslovnim planovima / poslovanju, gubitak konkurentske prednosti, eroziju povjerenja kupaca / investitora i skupu otklanjanje štete koja se može pripisati tim nezakonitim aktivnostima.
Danas je najraširenija metodologija kibernetičke infiltracije koju koriste hakerski subjekti lažno predstavljanje i korištenje osobnih vjerodajnica za pristup korporativnoj IT infrastrukturi, preuzimanje osjetljivih i unosnih podataka i korištenje tih informacija za lažnu novčanu dobit.
Zamršene nijanse računalnog, mrežnog i korporativnog nadzora pokazuju da ljudska bića predstavljaju najznačajniju prijetnju korporativnoj sigurnosti i čuvanju poslovnih tajni. Stoga učinkovita kibersigurnost mora započeti inicijativama koje su usmjerene na pojedince koji koriste te informacijske tehnologije.
Ipak, ezoterično polje TEMPEST špijunaže daje novo, vrlo zamršeno polje prisluškivanja koje zbunjuje linearnu ljudsku logiku. Iako većina komercijalnih poduzeća neće morati izgubiti san zbog TEMPEST emanacija koje propuštaju, određene vladine i vojne institucije morat će razmotriti mogućnost da se u njihovim objektima pojave tajni kanali zračnog razmaka i da ih zlonamjerni subjekti koriste u svrhu praćenja, prisluškivanja i hakiranja.